Novi i izmijenjeni Pravilnik poreza na dohodak nikako ne ide na ruku IT industriji u Hrvatskoj

U zadnje 2 – 3 godine, otvoren je izniman broj paušalnih obrta, zahvaljujući ne samo sve većim financijskim poticajima koji svakako pogoduju i pomažu svakom poduzetniku prilikom otvaranja obrta, međutim i vrlo niskoj poreznoj stopi koja se primjenjuje na paušalno ostvaren dohodak. Gotovo, među najnižima u Europi!

Međutim, Država je ipak odlučila da želi zahvatiti i taj dio kolača, koji je pogotovo zahvatio informatičke, marketinške i ostale intelektualne djelatnosti te je s 01.01.2020. donijet Pravilnik kojim se mijenja dotadašnji Pravilnik poreza na dohodak.

Ovim Pravilnikom još se jasnije definira što se smatra dohotkom od samostalnog rada (paušalne djelatnosti ili obrta), a što od nesamostalnog rada (redovnog zaposlenja) te djelatnici Porezne uprave imaju pravo utvrditi da li određena djelatnost ima svojstva samostalnog ili nesamostalnog rada i sukladno tome obračunati NANOVO porez na dohodak i doprinose.

Što znači da utvrdi li Porezna uprava da vi imate paušalni obrt, ali da ustvari radite samo za jednog poslodavca, provest će novi postupak obračuna poreza i doprinosa kao da se radi o radnom odnosu, bez obzira što vi imate otvoren paušalni obrt.

Ovo su neki od kriterija za utvrđivanje vrste djelatnosti (samostalne ili nesamostalne):

• određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu,
• daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao,
• određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto i način obavljanja posla,
• vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca,
• nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla,
• koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca,
• obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla.
• usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca,
• ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca,
• određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla,
• kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu,
• obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima
• sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu,
• pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad),
• koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu,
• u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca,
• može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica,
• je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu.

Detaljnije o izmjenama možete pročitati na donjem linku:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_01_1_4.html (pogotovo članak 32. pa nadalje).